ʻElima mau pono o ke Economy Economy
ʻO ka hopena o ka hoʻokele waiwai nui e hoʻokō i kā lākou mau pahuhopu.
ʻElima mau hiʻohiʻona o ke Economy Economy
Hiki iāʻoe ke hoʻomaopopo i kahi hoʻolālā hoʻokele waiwai o kēia wā ma nāʻanoʻelima e hiki mai nei.
- Ke hana nei ke aupuni i kahi hoʻolālā hoʻokele waiwai waena. Hoʻolālā ka papahanaʻelima makahiki i nā pahuwaiwai waiwai a me nā 'āina no kēlā me kēia meʻa a me ka māhele o ka'āina. Hoʻolālā i nā hoʻohālikelike wā lōʻihi e hoʻololi i nā pahuhopu i nā pahuhopu hana.
- Hāʻawi ke aupuni i nā kumuwaiwai a pau e like me ke kumumanaʻo. Ke ho'āʻo neiʻo ia e hoʻohana i ke poʻokela o ka'āina , nā hana a me nā kumuwaiwai kūlohelohe i ka mea kūpono loa. Ua hoʻohikiʻo ia e hoʻohana i nā mākau a me nā mana o kēlā me kēia kanaka i ko lākou kiʻekiʻe kiʻekiʻe loa. Makemakeʻo ia e hoʻopau i ka nele i ka hanaʻole.
- Hoʻonohonoho ka hoʻonohonoho kumu i nā mea nui no ka hanaʻana i nā waiwai a me nā lawelawe a pau. ʻO kēia mau mea he mau pūʻulu me nā mea kūʻai. ʻO kona pahuhopu ka hoʻolakoʻana i nā meaʻai, hale, a me nā kumu'ē aʻe e pono ai nā mea a pau o ka'āina. Hoʻonohonoho ia i nā mea nui o ke aupuni. ʻO kēia mau mea kēia e hoʻolālā ai no ke kaua a iʻole e hoʻonui i ka ulu waiwai .
- Loaʻa i ke aupuni nāʻoihana monopoly . ʻO kēia mau mea ma nāʻoihana i manaʻoʻia he pono i nā pahuhopu o ka hoʻokele waiwai. ʻO kēlā me kēiaʻano kālā, nā lakohana, a me nā kaʻahana. ʻAʻole hoʻokūkū hoʻokūkū ma waena o kēia mau māhele.
- Hoʻokumu ke aupuni i nā kānāwai, nā rula , a me nā kuhikuhi e hoʻokō i ka kumumanaʻo nui. Kūleʻa nā pāʻoihana i ka hoʻolālā a me nā uku hana. ʻAʻole hiki iā lākou ke pane i kā lākou iho i nā pūʻali koa kūʻokoʻa. (Source: Bon Kristoffer G. Gabnay, Roberto M Remotin, Jr., Edgar Allan M. Uy, hoʻoponopono. 2007. Rex Book Store: Manila.)
Nā pōmaikaʻi
Hiki i nāʻoihana hoʻolālā e hoʻolālā koke i nā waiwai waiwai ma kahi nui. Hiki iā lākou ke hana i nā papahana nui, hana i nāʻoihanaʻoihana ahupuaʻa, a me nā pahuhopu kaiaulu. ʻAʻole lākou e hoʻomaha i ka hoʻopiʻiʻiaʻana e nā kanaka a me nā'ōlelo pilikino.
ʻO nā kauoha o kaʻoihana waiwai e hiki ke hoʻololi i nā lāhui e kū like me kaʻike o ke aupuni. Hoʻohui ka mana hou i nā hui kūʻokoʻa. Hele nā mea i mua i nā papa "hoʻonaʻauao". Loaʻa i nā limahana nā hana hou e like me ka loiloi a ke aupuni i ko lākou mau akamai.
Nā mea pōmaikaʻi
ʻO kēia hoʻolālā wikiwikiʻana,ʻo ia hoʻi, kaʻoihana hoʻokele waiwai e hōʻiliʻili i nā pono o nā kaiāulu. Eia kekahi laʻana, ke haʻi nei ke aupuni i nā limahana i nā hana e pono ai lākou e hoʻokō. Hoʻoikaika ia iā lākou mai ka neʻeʻana aku. ʻO nā huahana i hoʻopukaʻiaʻaʻole i hoʻonohonohoʻia ma muli o ke koiʻana o nā mea kūʻai. Akā, loaʻa nā kānaka i kahi ala e hoʻokō ai i ko lākou mau pono. Hoʻohui pinepine lākou i ka hoʻokele kālā o ka hoʻokele kālā a iʻole kaʻeleʻeleʻeleʻele Kūʻai a kūʻai akuʻo ia i nā mea i hanaʻoleʻia e ka hoʻolālā kauoha. ʻO nā ho'āʻoʻana o nā alakaʻi e kāohi i kēia kālepa e hoʻonāwaliwali i kā lākou kākoʻo.
Hāʻawi pinepine lākou i kahi mea nui aʻaʻole lawa i kekahi. He paʻakikī no nā hoʻonohonoho papahana no ka loaʻaʻana o nāʻike hou e pili ana i nā pono o nā mea kūʻai. Eia kekahi, ke hoʻonohonohoʻia nā kumukūʻai e ke kumumanaʻo.
ʻAʻole lākou e hoʻonui a mālama i nā koi. Ma ka mea maʻamau, e pono mau ka hana maʻalahi.
ʻO nā kauoha kālā e hoʻohaunaele i ka hana hou. Hāʻawi lākou i nā alakaʻi alakaʻi no ka hahaiʻana i nā kuhikuhi. ʻAʻole kēia eʻae i ka laweʻana i nā pilikia e pono ai e hana i nā hanana hou. ʻO nā kauoha kālā e ho'āʻo nei e hoʻolako i nā hoʻokomo kūpono ma nā kumukūʻai o ke ao holoʻokoʻa. He mea paʻakikī no nā hoʻonohonoho waenakonu e hālāwai me nā mea e pono ai i ka makeke āpau. ʻO ka hālāwaiʻana me nāʻoihana o nāʻoihana kālepa'ē aʻe uaʻoi aku ka maʻalahi.
Nā hiʻohiʻona
Eia nā hiʻohiʻona o nā'āina i kaulana loa me nāʻoihana hoʻomalu:
- Belarus -ʻO kēia kuhi pūnaewele Soviet he mea hoʻokele waiwai. He 80 pakeneka o kaʻoihana o ke aupuni a he 75 pakeneka o kona mau moku.
- Kina - Ma hope o ke Kaua Honua II, ua kūkuluʻo Mao Tse Tung i kahi hui i noho hoʻomaluʻia e ka Communism . Ua hoʻokōʻo ia i kahi hoʻolālā hoʻokele waiwai. Ke neʻe nei nā alakaʻi o kēia wā i kahi pūnaewele hoʻonohonoho. Hoʻomaka lākou e hoʻomau i nā kumumalima makahiki no ka hoʻopukaʻana i nā pahuhopu waiwai a me nā pahuhopu.
- Kuhiʻo Cuba - Fidel Castro i ka makahiki 1959 i hoʻokomo i ka Communism a me ka hoʻokele waiwai. Ua hoʻolālā aku ka Soviet Union i ke kūʻokoʻa o Cuba a hiki i ka makahiki 1990. Ke komo mālie nei ke aupuni i ka hoʻokumuʻana i ka makelia i ka uluʻana i ka ulu.
- Iran - Ke hoʻomalu nei ke aupuni i 60 pakeneka o ka hoʻokele waiwai ma o nāʻoihana o ka moku'āina. Hoʻohanaʻo ia i nā mana kūʻai a me nā kōkua e hoʻoponopono ai i ka mākeke. Ua hana kēia i nā hana, a ua nānāʻole. Akā, hāʻawi ia i nā kumuwaiwai no ka hoʻonuiʻana i kona mana kaua. Ua kau aku nā United Nations i ka hoʻopaʻiʻana, e hoʻomāhuahua ana i kāna mau hana. Ua hoʻonui maikaʻi ka hoʻokele waiwaiʻana i ka pauʻana o ka hoʻoponoponoʻana i ka hoʻopiʻiʻana i ka hoʻopiʻiʻana i ka makahiki 2015
- Libya - I ka makahiki 1969, ua hoʻokumuʻo Muammar Gaddafi i kahi hoʻokele waiwai e pili ana i nā kālāʻaila. ʻO ka hapa nui o nā Libyans e hana ana no ke aupuni. Ua hoʻomakaʻo Gaddafi e hoʻokumu i nā hoʻoukaʻana e hoʻolālā i ka waiwai kūkele. Akā naʻe, ua hōʻokiʻia kāna mau hoʻolālā i ka makahiki 2011.
- North Korea - Ma hope o ke Kaua Honua II, ua hoʻokumuʻo Pelekikena Kim Il-sung i kaʻoihana i hoʻonohonohoʻia ma waena o ka honua. Ua hana ia i nā pōʻinoʻai, nā meaʻaiʻole a me nāʻano nui o ka pōloli nui. ʻO ka hapa nui o nāʻoihana'āina e komo i ka hoʻonuiʻana i ka pūʻali.
- Rūsia - I ka makahiki 1917, hoʻokahuliʻo Vladimir Lenin i nā kumukānāwai. Ua hanaʻo ia i ka hoʻokele waiwai Komistiano mua. Ua kūkuluʻo Joseph Stalin i ka pūʻali koa a ua kūkulu hou i ka hoʻokele waiwai ma hope o ke Kaua Honua II. ʻO ka Kōmike Hoʻolālā o ka Moku'āinaʻo Soviet, aiʻoleʻo "Gosplan,"ʻo ia ka pūnaewele hoʻokele waiwai i aʻoʻia. ʻO ka USSR ka hoʻokele waiwai lōʻihi loa, mai nā makahiki 1930 a hiki i ka hopena o nā makahiki 1980. A laila, ka lilo o ka moku nui loa i nā'āwai .
Ka Hoʻomohalaʻana o ke Kōmike
Ua hoʻokumuʻo Economto Viennese Otto Neurath i ka manaʻo o kahi hoʻokele waiwai ma hope o ke Kaua Honua Mua. Ua'ōleloʻo Neurath i mea e mālama ai i ka hyperinflation . ʻO ka hua'ōlelo "'ōlelo hoʻokele waiwai" mai ka'ōlelo Germanʻo "Befehlswirtschaft." Ua ho'ākākaʻia i ka hoʻokele waiwai Nazi. (Source: John Eatwell, Murray Milgate, Peter Newman, Nānā o ke Economy Planned 1990. p 58.)
Akā, ma mua o ka Nazi Kelemānia, ua hoʻolālāʻia nāʻoihana hoʻokele waiwai. Ua komo lākou i ka mō'ī Incan i ka seneturi 16 ma ka Peru a me nā Mormon i ka 19th centuryʻo'Isepa. Ua hoʻohanaʻoʻAmelika Huipūʻia i kahi hoʻokele waiwai no ka hoʻouluʻana no ka Kaua Honua II. (Source: John Gary Maxwell, Ke Kaua Kivila makahiki ma Utah, Ke Kulanui o Oklahoma Press. 2016. "Inca Government and Economy." Nā Civila Pākuhi ma nāʻAmelika Hui PūʻIa , hoʻoponoponoʻia e Sonia G. Benson, et al., Vol. : Almanac, Vol. 1, UXL, 2005, pp. 179-198. Pūnaewele o ka Honua .)